Zagrebački Tuškanac već desetljećima nosi titulu najskuplje i najprestižnije ulice u Hrvatskoj. Smješten na svega nekoliko minuta hoda od samog srca grada, no istodobno skriven od vreve Ilice i šušura Trga bana Jelačića, Tuškanac je oaza zelenila, arhitektonskih bisera i bogate povijesti. To je mjesto gdje glamur nije tek prolazni trend, nego način života – ulica gdje kvadrat vrijedi kao zlato.
Povijest otmjenosti i brend prestiža
Ime Tuškanac potječe iz 14. stoljeća, kada su u zagrebačko područje doselili imigranti iz toskanske regije Italije – „Tuscani“, po kojima je kvart i dobio ime. U 19. stoljeću, s razvojem Donjeg grada i izgradnjom elitnih vila, područje se pretvorilo u rezidencijalnu četvrt hrvatske i austro-ugarske gospode. Ovdje su najveći industrijalci, bankari i političari gradili svoje ljetnikovce, daleko od gradske gužve, ali dovoljno blizu središtu moći.
Od tada pa do danas, Tuškanac nije izgubio svoj status. Povijesna reputacija pretvorila se u brend: u medijima se redovito opisuje kao „zona najveće koncentracije elite, luksuza i moći“ u Hrvatskoj. Proširena infrastruktura, zaštićeno zelenilo i reputacija „adrese za elite“ učvrstili su ga kao sinonim luksuznog života u Zagrebu.
Nekretnine koje obaraju rekorde
Cijene kvadrata na Tuškancu kontinuirano drže nacionalni rekord – od 6.000 do čak 10.000 eura po kvadratu za luksuzne vile i rezidencije, a ekskluzivne parcele s panoramskim pogledom dosežu i više. Prema aktualnim oglasima, cijene luksuznih vila kreću se od oko 2 do više od 4 milijuna eura, dok se veće vile s vrtovima iznad 2.000 kvadrata oglašavaju „na upit“, sugerirajući izrazito visoke iznose (čak 10-15 milijuna eura za najveće). Stanovi u starim vilama idu od nekoliko stotina tisuća do preko 1,5 milijuna eura, ovisno o površini i pogledu.
Zagrebačko tržište stanova bilježi prosječne tražene cijene od oko 3.500 eura po kvadratu, no Tuškanac debelo nadmašuje taj prosjek, osobito kod elitnih vila na velikim parcelama. Ograničen broj parcela, strogi uvjeti gradnje i rijetke prodaje čine ga „zatvorenom ligom“ – tržištem koje slabo reagira na krize i zadržava ili povećava vrijednost.
Arhitektura s dušom i zeleni luksuz
Tuškanac je svojevrsni muzej arhitektonskih stilova: od secesijskih vila s početka 20. stoljeća do modernih rezidencija skrivenih iza visokih zidova, mnoge su građene po nacrtima najpoznatijih hrvatskih arhitekata. Park-šuma Tuškanac zajedno s obližnjim Cmrokom i Dubravkinim putem čini pluća grada, stvarajući dojam ljetnikovaca usred šume tik uz centar.
Tipična nekretnina nije samo kuća, nego mikro-svijet: velika okućnica, privatnost iza visokih ograda, bazeni, wellness ili vinoteke. „Tuškanac ima dušu, nije to samo adresa. Ovdje se osjećate kao dio tradicije“, ističu stanovnici koji nerado pričaju o susjedima, čuvajući intimu.
Tko kupuje na Tuškancu – diskretna elegancija
Kupci su uglavnom domaći poslovni ljudi, nasljednici starih zagrebačkih obitelji i nova financijska elita koja vidi u adresi simbol statusa. Dio vila iznajmljuje se diplomatskim predstavništvima, menadžerima multinacionalki i veleposlanstvima po najmovima od nekoliko tisuća eura mjesečno naviše. Unatoč globalizaciji, pretežno drže domaći kupci s dugoročnom vezanošću uz Zagreb.
Za razliku od demonstrativnih novih naselja, Tuškanac njeguje diskretnu eleganciju: visoke kamene ograde, gusta vegetacija i dugi ulazi čuvaju privatnost. Na prvi pogled doima se tihim i pustim – upravo u toj tišini leži njegova vrijednost.
Usporedbe i budućnost
Na nacionalnoj razini Tuškanac nema konkurenciju kao cijela ulica visoke reputacije, iako se pojedini kvadrati u Dubrovniku ili Opatiji prodaju za slične iznose. Mnogi ga uspoređuju s londonskim Chelsea-jem ili pariškim Montmartrerom – četvrtima gdje se spajaju prestiž, povijest i umjetnost življenja.
Kako Zagreb raste, novi urbanistički planovi predviđaju očuvanje šumskog pojasa i sprječavanje pre intenzivne izgradnje, što dodatno povećava ekskluzivnost. U eri digitaliziranog luksuza, Tuškanac vraća pojam njegovom izvornom značenju – prostoru, miru i tradiciji.
Tuškanac nije samo najskuplja ulica u Hrvatskoj – on je simbol povijesnog kontinuiteta, kulture življenja i građanskog identiteta Zagreba. Dok se novi dijelovi natječu neboderima, on ostaje elegantan, tih i postojan.
Piše: Natalija Bilić
Other Articles
Ulica koja pamti srednji vijek
