Hrvatska arhitektura skriva priče o vizionarima koji su oblikovali gradove poput Zagreba, Splita i Rijeke, spajajući europske struje s lokalnim duhom. Od pionira poput Viktora Kovačića, oca moderne hrvatske arhitekture, do suvremenih majstora koji grade most između tradicije i budućnosti, ovi talenti ostavili su neizbrisiv pečat. Njihova djela nisu samo zgrade – to su simboli identiteta koji i danas inspiriraju.
Početci modernizma: Viktor Kovačić i Rudolf Lubynski
Viktor Kovačić (1874.–1924.) revolucionirao je zagrebački pejzaž svojim projektima poput zgrade Zagrebačke burze i vile Perok. Godine 1900. objavio je manifest “Moderna arhitektura”, pozivajući na funkcionalnost i simplifikaciju oblika, što je pretvorilo Zagreb u moderni grad. Njegove inovacije u urbanizmu, kao regulacija Kaptola, spojile su estetiku s praktičnošću.
Rudolf Lubynski (1873.–1935.), majstor secesije, podigao je Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu na Marulićevom trgu – monumentalni primjer kasnog klasicizma u srednjoj Europi. Njegovi stambeni i poslovni objekti ističu se preciznošću i spojem tradicije s modernim elementima.
Funkcionalizam i avangarda: Drago Ibler i Stjepan Planić
Drago Ibler (1894.–1966.), član grupe Zemlja, utjelovio je funkcionalizam u projektu Močvara u Zagrebu, gdje je umjetnost služila društvenoj svrsi. Njegovi radovi naglašavali su praktičnost, utječući na cijelu generaciju arhitekata.
Stjepan Planić (1900.–1980.) promovirao je modernizam kroz knjigu “Problemi suvremene arhitekture” (1932.), a dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo. Njegovi projekti bili su smioni, često prednjačeći europskim trendovima.
Poslijeratni bum: Slavko Jelinek i suvremeni nasljednici
Slavko Jelinek (1925.–2014.) definirao je zagrebački siluet soliterima u Zapruđu, Cvjetnom naselju i neboderom Zagrepčankom (s Berislavom Vinkovićem). Njegova monumentalna arhitektura savršeno se uklopila u urbano tkivo.
Među ostalima, Marko Vidaković (1890.–1976.) projektirao je prvu modernističku vilu Pfeffermann, dok Bernardo Bernardi (1921.–1985.) osvojio je interijere i kulturne prostore. Suvremeni arhitekti poput onih iz nedavnih projekata nastavljaju tradiciju inovacija koje “zaustavljaju dah”.
Piše: Natalija Bilić
Other Articles
